Komisija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) zatražila je istragu zbog sumnji u korupciju u Crnoj Gori, jer je jedan od izvjestilaca te skupštine od šefa crnogorske delegacije tražio da ga „savjetuje” gdje da uloži novac u Crnoj Gori. To se navodi u izvještaju komisije koja je formirana prošle godine da ispita jesu li bivši i sadašnji članovi PSSE uzimali mito u jednom broju država u zamjenu za lobiranje.
Na listi tih država je i Crna Gora, koja se u izvještaju komisije na 215 strana pominje na strani 99.
– Dana 6. oktobra 2017.godine, istražna komisija je obaviještena da je jedan od koizvjestilaca Monitoring komiteta za Crnu Goru od šefa crnogorske delegacije pri PSSE zatražio savjet o mogućnosti da investira u poslove u toj zemlji – konstatovano je u izvještaju koji je predstavljen Strazburu.
Ukazano je da izvjestioci, suprotno kodeksu PSSE, u izvještajima o posjetama nijesu navodili nikakve poklone ili da je bilo riječi o bilo kojim drugim pitanjima od kojih bi mogli imati korist.
Koizvjestioci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope za Crnu Goru u postmonitoring dijalogu Ionut-Marian Stroe iz Rumunije i Andrea Rigoni iz Italije došli su u zvaničnu posjetu Crnoj Gori 2.oktobra prošle godine, a iz naše zemlje su otišli 4.oktobra. Njih dvojica su se tada sreli sa šefom crnogorske delegacije pri PSSE Predragom Sekulićem.
Predrag Sekulić, poslanik i istaknuti funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), od 2014.godine je na čelu crnogorske delegacije pri PSSE.
Nezavisna komisija koju je formirala skupština SE zaključila je da je nekoliko članova Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope prekršilo kodeks ponašanja članova tog tijela i da se „snažno sumnja“ u njihovu korumpiranost i zatražila je istragu državnih institucija.
Izvještaj koji je juče objavljen i predstavljen u Strazburu, sjedištu Savjeta Evrope, sadrži podatke o istrazi koja je trajala deset mjeseci i bavila se optužbama za podmićivanje u zamjenu za lobiranje, a njen fokus je bio Azerbejdžan. Na listi su, između ostalih, i Crna Gora, Makedonija i Turska.
Savjet Evrope je jedna od najstarijih organizacija koja se bavi ljudskim pravima. Osnovan je 1949.godine zarad očuvanja demokratije i vladavine prava. Stariji je od Evropske unije i sastoji se od 47 članica. Parlamentarnu skupštinu ovog tijela sačinjavaju političari iz nacionalnih parlamenata njegovih država članica.
Crna Gora se Savjetu Evrope pridružila 2007. godine, ali su mnogi dugo dovodili u pitanje slab odgovor Parlamentarne skupštine na navode o korupciji, kršenju ljudskih prava, krađi izbora, organizovanom kriminalu i napadima na medije u Crnoj Gori. Monitoring, koji je smatran kao faza u kojoj je Crna Gora pod strožim nadzorom, ukinut je 2015.godine, a tokom posjete Podgorici u oktobru 2017.godine izvjestioci su stanje u Crnoj Gori ocijenili kao ukupno zadovoljavajuće.
Parlamentarna skupština je prošle godine pokrenula istragu koja ima za cilj da se utvrdi jesu li bivši i sadašnji članovi te skupštine lobirali za nekoliko država, pokušavajući tako da ublaže kritike na račun autoritarnih vlada, a da su zauzvrat dobijali novac i luksuzne poklone.
Tim sastavljen od troje nezavisnih stručnjaka zaključio je u izveštaju na 219 strana da je veliki broj bivših i sadašnjih članova Parlamentarne skupštine djelovao suprotno kodeksu ponašanja i bio uključen u aktivnosti koruptivne prirode. U izvještaju se tereti bivši predsjednik Parlamentarne skupštine, španski senator Pedro Agramunt, za kojeg je istragom zaključeno da postoji snažna sumnja da je sarađivao u koruptivnim aktivnostima kako bi obezbijedio ključnu poziciju vođenja parlamentarne grupe desnog centra.
Agramunt je bio prinuđen da podnese ostavku na mjesto predsjednika 2017.godine, nakon što mu je izglasano nepovjerenje. M.VEŠOVIĆ
Potrebna hitna reakcija
Izvještaj je sačinila komisija PSSE, koja je istakla da sve informacije moraju hitno da ispitaju državne istražne institucije, jer sama komisija ima vrlo limitirane kapacitete i ovlašćenja.
Tu komisiju činili su nezavisni eksperti Nikolas Braca i Elizabet Fura, bivše sudija Evropskog suda za ljudska prava, i Žan-Luj Brugije, jedan od najpoznatijih istražnih sudija u Francuskoj.